Pisali smo više puta o finansijskoj dubiozi i problemima u RMU Zenica. Stanje u ovom rudniku najkompleksnije je od svih rudnika Koncerna. Prethodnih godina više puta je obustavljana proizvodnja zbog nemogućnosti rudnika da isplati plate. Računi su nekoliko puta blokirani, iz različitih razloga, od nemogućnosti uplate sredstava za rate kredita, blokade od strane Grada Zenice zbog dugovanja po osnovu zateznih kamata zbog neplaćanja takse KGZ, i na kraju zbog tužbe radnika zbog neizmirenih obaveza za penziono i zdravstveno osiguranje.
„Zenički rudnik je nelikvidan i nema mu spasa,” kuloarskim je kanalima poručivano iz kancelarija vlade i resornog ministarstva još prije 20 godina.
Te 2003. godine gubici zeničkog rudnika premašili su 50 miliona maraka. Više nego uglja na rudničkoj traci bilo je prijava i istraga protiv bivših i aktuelnih direktora. Navodilo se nepromišljeno kreditno zaduživanje za isplate plaća i izmirenje obaveza unatoč padu proizvodnje, uprave su se međusobno optuživale zbog rastakanja imovine rudnika, sumnjivih ugovora o zakupu, prodaji i iznajmljivanju nekretnina privatnim preduzećima.
„Ti gubici su očigledno od radnika skrivani u cilju skupljanja socijalnog mira ili želje da određeni direktori budu uspješni,“ zaključiće tadašnji resorni ministar Izet Žigić.
„1400 zeničkih rudara ne treba strahovati za svoje plaće,“ bio je kategoričan 2010 godine federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Vahid Hećo. Bilo je to neposredno nakon što je sedam rudnika postalo sastavni dio koncerna Elektroprivrede BiH.
Godina je 2016. „Akumulirani gubitak ranijeg perioda je 124 miliona 253.658 KM, što čini 70% osnovnog kapitala Društva“, naveli su federalni revizori u izvještaju o poslovanju RMU Zenica.
„Rudnik u Zenici trenutno nema način da se kreditno zaduži i plati dugove“, devet godina kasnije, nakon blokade računa RMU Zenica reći će federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Dugovanja su 2024. godine dosegla 280 miliona maraka od čega je najveći dug za doprinose radnicima i obavee prema dobavljačima. Nakon Stranjana i Stare Jame, zatvorena je i ona u Raspotočju.
„Mi ne sjedimo skrštenih ruku, uvjerava početkom avgusta ove godine federalni ministar energetike i rudarstva Vedran Lakić.
Rješenje za sadašnju agoniju u kojoj se nalaze zaposleni u RMU Zenica je donošenje posebnog zakona o zatvaranju ovog rudnika tvrde iz nadležnog Ministarstva. Zašto to još uvijek nisu radili – kažu jer nemaju novca.
Kadrija Hodžić, predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma federalnog Parlamenta je za RSE izjavio da takav zakon ovom Odboru još nije dostavljen te da ga smatra kontradiktornima i u praksi nepotrebnim.
“Već postoji Zakon o stečaju i Zakon o finansijskoj konsolidaciji. Ovaj potonji je dovoljno prostran za eventualni program sanacije rudnika”, ocijenio je Hodžić.
Dio novca za konsolidaciju moguć je iz kreditnih sredstava Svjetske banke u iznosu od 80 miliona dolara namjenjenih za zenički i još dva rudnika. No i taj angažman je eventualno moguć tek naredne godine. To kreditno zaduženje bilo bi za „krpljenje“ minusa RMU Banovića i Kreka dok je za RMU Zenica neminovno zatvaranje.
–Zenica ima dosta opreme koju treba da iznajmi ili proda u narednom periodu a ta ista oprema treba RMU Kreka da poveća nivo proizvodnje. Mi tu pokušavamo da nađemo rješenje za naredni period, navodi ministar Lakić.
Tu opremu treba izvaditi iz jama zeničkih rudnika, a i to zahtjeva posebni plan i usvojenu proceduru. Od obećanja za konačno rješenje koje godinama slušaju rudari nemaju koristi. Od marta ove godine stala je proizvodnja uglja u RMU Zenica ali rudnik još uvijek nije zvanično zatvoren. Do donošenja konačne odluke, oko 400 radnika dobilo je privremeni prekid rada. Ne mogu da rade, ne mogu na biro za zapošljavanje, nemaju zdravstveno osiguranje a ne primaju ni minimalac iako bi trebali. Oko 200 njihovih kolega raspoređeno je u jame Raspotočje i Staru jamu na održavanje jamskih prostorija. Ni oni ne primaju platu.
Planom zatvaranja Rudnika mrkog uglja Zenica predviđa se da će biti penzionisano do 350 radnika. Dio će biti preraspoređen u rudnike Kakanj i Han Bila kod Travnika, a dio će, ipak, uz adekvatne otpremnine, biti upućen na biro za zapošljavanje.
„200 administrativnih radnika smo zbrinuli koji su bili teret, kazat će ministar Lakić navodeći da proizvodne radnike nisu dirali već im je rečeno „evo sa manje radnika pokušajte sebi zaraditi platu, nisu uspjeli“.
Od početka godine rudari su nekoliko puta održavali proteste upravo zbog neisplaćenih plaća. U toku prošle sedmice već dva puta su se okupljali ispred zgrade uprave RMU Zenica.
„Radnici koji obavljaju poslove inspekcije u jamama “Raspotočje“ i „Stara jama“, koji čuvaju opremu u tim jamama, ne mogu raditi te im je ugrožena egzistencija. Ne uplaćuju im se ni rate za kredit. Nije to da ovi ljudi neće da rade, nego neće moći odgovoriti zadatku i neće moći dolaziti na posao, jer nemaju novac“, upozorava Nedžad Duraković, predsjednik Sindikata pogona Raspotočje.
Nakon što su zaprijetili da će, ukoliko se ne nade rješenje, doći pred Vladu FBiH nadležni su pronašli novac za isplatu bar jedne od tri neisplaćene plate. Iz federalne je vlade poručeno da će za isplatu narednih plaća u tekućoj godini Uprave JP EP BiH i RMU Zenica morati riješiti iz drugih izvora finansiranja kao što su prodaja neperspektivne, nepokretne i pokretne imovine i slično.
„Na mjestu RMU Zenica morat će se napraviti neki drugi sadržaji kako bi Grad Zenicu popravili, uraditi prenamjenu“, najavljuje ministar Lakić govoreći o „najpravednijem zatvaranju rudnika koji će biti primjer na Balkanu“.
Sigurno je da građevinski i neki drugi lobiji odavno „mjerkaju“ lokaciju „Stare jame“, koja se nalazi nadomak centra grada.
Početkom aprila ove godine Vlada FBiH donijela je odluku o pokretanju postupka finansijske konsolidacije po dugovanjima RMU Zenica nastalih do 31.12.2021. godine u ukupnom iznosu od 124.792.241 KM.. Izmirenje ovih dugovanja RMU “Zenica” izvršit će na osnovu Sporazuma o finansijskoj konsolidaciji koji će sačiniti sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Zavodom zdravstvenog osiguranja nadležnih kantona, Federalnim zavodom za zapošljavanje, Službom za zapošljavanje nadležnih kantona, davaocima usluga (dugovanja za vodu i električnu energiju) i dobavljačima za isporučene robe i usluge.
Tako je na papiru, no u praksi rudnik novca nema i dalje svaki mjesec proizvodi nove gubitke. Logično pitanje je kako će uspjeti sanacija sadašnjih gubitaka, kada nisu mogli biti riješeni ni oni mnogo manji.
O odgovornima za ovakvo stanje, ne samo zeničkog rudnika, očekivano ni riječi od nadležnih, kako godinama unazad, tako ni danas.
Piše: A.Omerović/A. Gutić, žurnal.info
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
