U industrijskom gradu kao što je Zenica veliku ulogu u razvoju grada, ali i industrije odigrale su i parne lokomotive. Kako su prije nekoliko godina zamijenjene dizelskim lokomotivama, Zeničani Sanjin Ganić i Afan Abazović došli su na ideju da pokrenu inicijativu o premještanju i izlaganju tih lokomtiva s deponije na jednu od lokacija u Zenici. Četiri parne lokomotive već nekoliko godina nalaze se na jednoj od pružnih kolosijeka u industrijskoj zoni u Zenici nedaleko od Rudnika mrkog uglja Zenica.
Desetinama godina obavljale su najbitnije zadatke na razvoju grada i industrije, odnosno, olakšavale su rad, ali i donosile materijalna dobra onima koji su bili za njih zaduženi.
S obzirom da nisu u funkciji već nekoliko godina, neke od njih su već zarasle u bršljan. Međutim, zenički fotograf Ganić i turistički vodič Abazović prilikom jedne od planinarskih tura razmatrali su ideju da te lokomotive budu spomenici radnicima Zenice, odnosno, Željezare Zenica i Rudnika mrkog uglja Zenica.
“Idealna opcija, u svim razmatranim varijantama, bila je lokomotiva sa vagonom, a idealna lokacija bila je jedna i jedina – stara željeznička stanica u Zenici, današnji Trg rudara. Time bi se ovjekovječio nemjerljiv doprinos jednom ljudskom izumu utkanom u razvoju grada, koji personifikuje generacije radnika koje su gradile Zenicu i učinile je ovim što je danas. Težina simbolike bi bila i zbog lokacije, jer je upravo taj dio grada, nakon prolaska uskotračne pruge i konekcije sa Evropom, nepunu godinu dana nakon austrougarske okupacije, 05. juna 1879. godine, a tri godine prije konekcije sa Sarajevom, postao nukleusom razvoja”, govori Abazović.
Dodaje da se u to vrijeme počelo s gradnjom prvog hotela “Orijent”, na današnjoj adresi Titova 1, dok su ulice Safvet-bega Bašagića, Školska, dr. Abdulaziza Aska Borića počele dobivati svoje konture.
“Današnja Glavna gradska magistrala, u velikoj mjeri, prati pravac uskotračne pruge. Na “Želju”, kako stariji Zeničani zovu lokaciju stare željezničke stanice, 31. maja 1910. godine stigao je voz iz pravca Bosanskog Broda, vozeći cara i kralja Austro-Ugarske, Franju Josipa I, koji se u Zenici zadržao 22 minute i, u čiju čast je otvorena Austrijska ili kolokvijalno nazvana Konjska česma u Staroj čaršiji”, pojašnjava naš sagovornik uz obrazloženje da bi upravo te lokomotive s jednim vagonom trebale biti postavljene uz Glavnu gradsku magistralu i vidljive svima koji prolaze kroz grad.
Dopis Gradskoj upravi Zenica uputili su i 2016. godine te su naišli na razumijevanje, ali ideja nije realizirana ni do danas iako bi ističu to bila velika stvar. Abazović ističe kako su pomoć za realizaciju projekta dobili i od arhitekte Emira Baručije, ali da očekuju i od RMU Zenica da razmotri prijedlog i postane partner u ovoj ideju donacijom jedne od četiri lokomotive.
“Ukoliko se to uspješno realizuje, bit će potrebno transportovati lokomotivu i vagon na njeno mjesto, postaviti je, zaštititi od atmosferskih utjecaja, osvijetliti i učiniti dostupnu turistima. Time bi Zenica dobila vanserijsku atrakciju, na autentičnoj lokaciji, u pomen na sve koji su Zenicu napravili gradom”, zaključio je Abazović.
Kakanjska rudnička parna lokomotiva, poznatija kao “Ćiro”, 2016. godine je nakon 18 godina mirovanja ponovo prošla centrom Kaknja do mjesta gdje je 1998. godine stao i po posljednji put zahuktao svojim Kakanjcima. tekst, foto: E.M.Klix
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
