Zeničke priče: Žičara- Nije priča o Žičari na Smetova, nego je ovo priča o mnogo starijoj žičari nadomak naše Zenice.
Naime, neko bi rekao da se poslije onog rata gradilo stihijski, ali ne. Zaostavština Turskog Carstva koje je izgradilo, pri kraju svoje vladavine interkontinentalnu željeznicu (film Orient Exspres), vizija AU da se željeznicom veže monarhija sa aneksiranim teritorijima, donijela je povezivanje gradova u BiH još krajem devetnaestog vijeka. Zenica- Brod, Zenica- Sarajevo, sve za tri do četiri godine, ispunjavajući uslov da se ogromna šumska i rudna bogatstva izvezu u monarhiju i da se monarhija još dodatno obogati.
Ali, vladavina tiranina brzo prođe. Zajedno sa ratom, idila je trajala 40.godina. Što je pozitivno u svemu, ostali su resursi, fabrike, za eksploatisanje tog prirodnog bogatstva, ostala je podloga za razvijanje drušva, za jačanje privrede, za razvoj zemlje.
Dođe i drugi rat. Nastavi se, iako desetkovana u ratu” sa preostalim stanovništvom gradnja Zenice kao grada , ne zanemarujući ruralne krajeve oko, tada Kotarskog administrativnog regiona.
Zenica, kao uostalom i drugi krajevi Države, iako porušeni u ratu, imali su veliki moral i entuzijazam da se na ovim prostorima krene ka prosperitetu. Preslikano je ono pozitivno što su uradili prethodnici, krenulo se ka izgradnji zemlje.
Bosna je bogata šumama, Zenički Kotar također. A trebalo se graditi. Bistričak sa ogromnim potencijalom šumskog blaga nudio je građu za izgradnju Zemlje. Kao dopremiti trupla od Bistričaka do Pilane koja je već bila napravljena u Begovom Hanu: pa žičarom, prugom i vagonima. Paralelno sa prugom-žičarom, pravio se za potrebe Sindikata svih struka Zenice, Dom na Bistričaku. Napravio se u rekordnom roku, 1949. godine, a paralelno sa Domom i Žičara prema Begovom Hanu, prema pilanama koje će Bistrička trupla pretvoriti u grede, štafle, letve, koje će poslužiti kako za stambenu, tako i za ostalu građevinsku potrebu. Valjalo je izgraditi tunele, mostove, puteve.
1949.godine biva završen Dom na Bistričaku, prizemlje i sprat, u kojem se upriliči doček gostiju zaslužnih za izgradnju kako Doma tako i Žičare. Žičara omogući razvitak nerazvijenog Begovog Hana kroz zaposlenost velikog broja radnika u njoj. Treba napomenuti da je U Begovom Hanu bio i Stacionar sa ležajima za liječenje TBC koja je bila prisutna i u Zeničkom Kotaru. Prema procjeni stručnjaka, u Begovom Hanu prirodni je bio vrtlog vazdušnih struja koje su, zajedno sa šumom okolo, davale veliki potencijal oboljelima.Mnogi Zeničani spominju danas Žičaru, kažu put prema Žičari, eh upravo je ta Žičara povezivala Bistričak i Begov Han…
Poslije se Bistričak izgradi, napravi svoj Dom i Izgradnja, Metalurški institut kupi zemlju za buduću gradnju, napravi se moderno izletište, nadogradiše se još dva sprata, a sve to 25. kilometara od Zenice, asfaltnim putem, Sela oko Bistričaka procvjetaše, Bistričak uze Odmaralište pod svoju brigu, sposobni ljudi, upravnici Ivo Marić, Ahmo Hanumić, uz pomoć odbornika iz Šerića Halilovića zvanog Zvizda, stvoriše od Bistričaka jedno zaista impozantno mjesto za koje se nadamo da će u skoroj budućnosti ugošćavati svoje goste, organizovati brojne sportske i druge manifestacije, okružen sa predivnom prirodom kojoj bi nam mnoge razvijenije zemlje pozavidjele…Sadašnje i buduće vlasti, na potezu ste…
Autor: Ibrahim Emić
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
