Zenički metalac bez posla na čelu narko-mafije

Diler Stjepan Prnjat (44), prozvan još i Escobar, će 18. decembra opet biti slobodan čovjek. Tada mu naime istječe kraj zatvorske kazne u Italiji, gdje je zbog trgovine drogom osuđen na deset godina i osam mjeseci zatvora. S obzirom na to da ga Hrvatska od listopada 2007. traži i za njim je raspisala tjeralicu zbog sumnje na pranje novca koji potječe od preprodaje opijata, zbog čega mu se na zagrebačkom Županijskom sudu u Zagrebu treba ponovno suditi, njegov odvjetnik Ljubo Pavasović Visković izborio se za opoziv tjeralice i ukidanje istražnog zatvora jer, među ostalim, “ne postoje razlozi za bijeg iako Prnjatovi supruga i sin žive u Njemačkoj”.

Stoga će Prnjat, koji je više od desetljeća golicao kriminaliste dok su pokušavali presresti stotine kilograma droge iz Južne Amerike, u Hrvatsku moći ušetati slobodno i suočiti se, u ponovljenom suđenju, s optužbom za pranje više milijuna eura. Naime, prvotnu pravomoćnu oslobađajuću presudu na riječkom sudu koju je Prnjat dočekao u talijanskom zatvoru Vrhovni je sud u cijelosti ukinuo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Radio i za opće dobro

Glavni dokaz i temelj USKOK-ove optužbe za pranje novca bila je talijanska presuda za “trgovanje velikim količinama narkotika koji međutim nisu zaplijenjeni”, što je za Vrhovni sud bila pogrešna ocjena pa je naloženo da se u ponovljenom suđenju detaljno razmotri sadržaj talijanske presude jer tužitelji imaju samo jedan zadatak – dokazati da novac potječe od kaznenog djela bez obzira na to tko je djelo počinio. Naime, za USKOK je Prnjat kao nezaposleni metalski radnik, ali u tajnoj ulozi šefa međunarodnog lanca švercera droge uspio od 2000. do 2007. zaraditi 14 milijuna eura. Njegova mreža trgovala je kokainom i heroinom od Hondurasa i Kolumbije pa po cijeloj Europi sve do Hrvatske. Novac je zajedno s članovima obitelji investirao u legalne novčarske tokove, a zbog čega mu je na računima blokirano 7,3 milijuna eura, 3,6 milijuna kuna i 14.500 dolara.

Zadnje dvije godine služenja kazne u Italiji Prnjat je proveo na uvjetnoj slobodi radeći u skloništu za beskućnike u Ravenni, gdje je prošle godine prijavio i prebivalište. Na zasluženu će slobodu krajem tjedna, a prema potvrdi koju je njegov odvjetnik predao u spis, čini se da Prnjata u Hrvatskoj osim suđenja čeka već i zaposlenje. Unatoč svim podastrtim razlozima, pa i onome da je pritvor Prnjatu bio određen po drugoj osnovi, USKOK je pokušao osporiti ukidanje pritvora ističući da Prnjatova supruga i sin prebivalište imaju u Njemačkoj, odakle je 2007. nakon uhićenja izručen Italiji, ali i da su njegova majka i sestra također na tjeralicama te da prebivaju u BiH.

Bivša teretana
Ono što mnogi ne znaju je da je lanjskog prosinca zatvorenik Prnjat završio na filmskim platnima širom Italije. Na Filmskom festivalu u Rimu ljubitelji filma mogli su premijerno pogledati dokumentarac “Meno male è lunedì” (Konačno, ponedjeljak) koji potpisuje poznati novinar Filippo Vendemmiati, a govori o zatvorenicima iz bolonjskog zatvora Dozza, i u kojem je svoj komad odigrao upravo i Prnjat. Otad je film obišao sve talijanske regije. Mjesto radnje je bivša zatvorska teretana u čijem su prostoru tri bolonjske tvrtke otvorile metalsku radionicu i u kojoj desetak umirovljenih metalaca (njihovih bivših djelatnika) podučava 13 zatvorenika proizvodnji komponenata visokotehnološkog stroja za pakiranje.

Jedino mjesto za uživanje

Radionica je tako zatvorenicima postala jedino mjesto za uživanje u slobodi, zbog čega im vikend teško pada jer se ne radi. Upravo zato jedva čekaju ponedjeljak pa je po tome film i dobio ime. Radeći u metalskoj industriji u sklopu zatvora također imaju pravo na radno odijelo, plaću, godišnji odmor, pauzu za kavu i čik-pauzu. Nakon izlaska iz zatvora svi su uglavnom svjesni da su obučeni za rad i pripremljeni za drugu životnu šansu. (Jutarnji)

[box type=”shadow” ]Prokazan kao vođa 50- člane bande Stjepan Prnjat rodom je iz Zenice, a kao mladić otišao je u njemački Frankfurt. Tamo je, zahvaljujući svojoj inteligenciji, snalažljivosti i fizičkoj konstituciji, ubrzo ušao u kriminalne poslove, a u jednom od obračuna bio je i ranjen. U poslove s drogom uključio se krajem 90-ih, a trgovini kokainom posvetio se 2000. Dolijao je u velikoj međunarodnoj akciji kodnog imena Accord provedenoj u šest zemalja, kada je uhićeno 50-ak pripadnika kriminalne skupine, a Prnjat je prokazan kao glavni vođa.[/box]